ARBITRAŽNI SUD

Bude li na predstojećem Arbitražnom sudu o granici na moru uvaženi slovenski zahtjevi, odnosno donesena presuda u korist Ljubljane, naftna kompanija Ina i Hrvatska mogle bi ostati bez dijela nalazišta u sjevernom Jadranu iz kojih se trenutačno crpi plin. Maksimalistički zahtjevi Slovenije, prema kojima bi joj Hrvatska trebala ustupiti dio svog teritorijalnog mora, usmjereni su upravo na plinska i naftna nalazišta, a ne na ribarstvo kao što se službeno govori, upozoravaju hrvatski stručnjaci.

Autor: Miho Dobrašin
Slovenija, koja je odbila spor rješavati na Međunarodnom sudu pravde, putem sporazuma od Hrvatske traži izlaz na otvoreno more, što zbog svoga geografskog položaja nema. Hrvatska bi joj tako trebala prepustiti dio svog teritorijalnog mora na kojem ima puni suverenitet. Taj prepušteni dio postao bi slovensko teritorijalno more ispred kojeg se nalazi epikontinentalni pojas, koji omogućuje državi istraživanje i iskorištavanje prirodnih bogatstava izvan njezinog teritorijalnog mora.

Preklapanje pojasa

U tom hrvatskom epikontinentalnom pojasu, nasuprot obali Istre i Kvarnera, hrvatsko-talijanski Inagip proizvodi plin i naftu. Dobije li Slovenija prolaz na otvoreno more, preklopit će se njezin novostvoreni epikontinentalni pojas s postojećim hrvatskim pa će dio rudnih bogatstava i prihoda pripasti Sloveniji.
„U najgoroj varijanti to bi se moglo dogoditi. Postoji ozbiljan rizik jer nitko ne zna kako će arbitraža završiti“, upozorava  Davorin Rudolf, akademik i profesor međunarodnog prava, koji je svojedobno bio predstavnik hrvatske strane u sporu.

Slovenija je 2005. u Bruxelles jednostrano poslala Uredbu o ribolovnom moru Slovenije koje bi obuhvaćalo cijelu Savudrijsku valu, dio hrvatskog teritorijalnog mora od rta Savudrija, sve do razgraničenje s Italijom, uključujući dio hrvatskog epikontinentalnog pojasa, sve do visine grada Vrsara.

Upitna sva polja?

Nasuprot njemu, na moru, nalazi se plinsko proizvodno polje Izabela, a na kojeg se prema jugu nastavlja proizvodno polje Ivana. „Slovenija će stjecanjem epikontinentalnog pojasa prelaziti preko svih naših plinskih polja. Inagip bi morao izračunati koliko bi plina Hrvatska morala dati Sloveniji“, kaže Stanko Kadija, geolog koji je godinama radio za Inu na nalazištima u sjevernom Jadranu. „Ovom prilikom čestitam zastupnicima koji su glasali protiv arbitraže, a pretpostavljam da nisu ni znali za ove detalje“, dodaje.

Za arbitražni sporazum, za čije je potvrđivanje bila potrebna dvotrećinska većina saborskih zastupnika, glasovalo je njih 129, a šest ih je bilo protiv.
Dobije li Slovenija epikontinentalni pojas, nije isključeno da će imati pravo na crpljenje nafte i plina i dalje prema jugu, gdje se nalaze brojna druga Inina polja. Zasad, koliko je poznato, zahtjev obuhvaća područje do ravnine s Vrsarom, što je izraženo u spomenutoj uredbi poslanoj Bruxellesu.

Arbitri će presuditi

„Motiv Slovenije nije ribarstvo, već doći do međunarodnih voda, epikontinentalnog pojasa i na taj način sudjelovanja u eksploataciji plina i nafte“, ističe Tonči Tadić, predsjednik EuroMediteranskog foruma, nevladinog think-thanka za pitanja Mediterana. Ta organizacija sa sjedištem u Splitu još je prije upozoravala tadašnju premijerku Jadranku Kosor da zatraži od Slovenije hitno poništenje zone koju su samoinicijativno proglasili u hrvatskim vodama do Vrsara.

Naime, Vlade Hrvatske i Slovenije dogovorile su se da će predsjednik suda biti Francuz Gilbert Guillaume, a preostala dva člana Nijemac Bruno Simma i Britanac Vaughan Lowe.

Eventualnom presudom u korist Slovenije može se očekivati i sudski spor s Inagipom, čija su proizvodna polja u pogonu, a i najavljeni natječaj hrvatske Vlade o dodjeli istražnih prava u Jadranu postao bi kontroverzan. Ina je u prvih devet mjeseci prošle godine u sjevernom Jadranu proizvela 1027 milijuna prostornih metara plina od ukupno 1674 milijuna proizvedena u Hrvatskoj, podatak je s Inine internetske stranice. Ina je odbila dati komentar uz napomenu kako će „poštovati svaku odredbu zakonodavstva RH, međunarodnog prava i stečevinu prava EU“.

U svom zahtjevu Slovenija se poziva na Memorandum o Piranskom zaljevu koji je donijela 1993. i u kojem se navodi kako slovenska „granica na moru s Republikom Hrvatskom u okviru pravnog poretka nekadašnje SFR Jugoslavije nije bila nikada određena i da je granicu na moru među novonastalim suverenim državama tek treba odrediti“.

Stručnjak za međunarodno pravo Davor Vidas, koji radi u Norveškoj, smatra da Slovenija ne može dobiti izlaz na otvoreno more bez kršenja međunarodnog prava. „Jedini je način da Hrvatska sama ustupi dio svog državnog teritorija na moru“, upozorio je krajem rujna Vidas.

Činjenice o arbitražnom sporazumu:

1.   Granica se neće rješavati na Međunarodnom sudu pravde nego na arbitraži, arbitražnom komisijom (sudom)
2.   Na sporazum se Vlada odlučila 2009. radi što bržeg ulaska u EU i nakon pritiska Slovenije
3.   Ne znamo što su za obje strane nesporna polazišta za arbitražu
4.   Ne znamo tko će činiti komisiju u arbitražnom postupku
5.   Ne znamo po kojim će se načelima odlučivati, po međunarodnom pravu mora ili po nekom drugom politički dogovorenom kriteriju

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (HCOIE)

About CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES

CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES (CCRES)• was founded in 1988 as the non-profit European Association for Renewable Energy that conducts its work independently of political parties, institutions, commercial enterprises and interest groups, • is dedicated to the cause of completely substituting for nuclear and fossil energy through renewable energy, • regards solar energy supply as essential to preserve the natural resources and a prerequisite for a sustainable economy,• acts to change conventional political priorities and common infrastructures in favor of renewable energy, from the local to the international level, • brings together expertise from the fields of politics, economy, science, and culture to promote the entry of solar energy, • provides the opportunity to play a part in the sociocultural movement for renewable energy by joining the association for everyone, • considers full renewable energy supply a momentous and visionary goal - the challenge of the century to humanity. CCRES Željko Serdar Head of association solarserdar@gmail.com
This entry was posted in ALTERNATIVE, ALTERNATIVE ENERGY, CCRES, CROATIAN CENTER of RENEWABLE ENERGY SOURCES, GREEN ENERGY, HCOIE, HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE, PASSIVE ENERGY, RENEWABLE ENERGY, RENEWABLE ENERGY CENTER SOLAR SERDAR, RENEWABLES JAPAN STATUS REPORT, SOLAR SERDAR and tagged , , , , , , , , , , , , , , , , , . Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s